Zdravo i slatko. Tako se u jednoj rečenici mogu opisati proizvodi porodice Munić iz Valjeva. Sve što se od voća i povrća moglo spakovati u tegle i flaše to su zajedničkim snagama uradili Jasenka i Ranko Munić. Uz voćnjak i povrtnjak na svega par kilometara od grada na Kolubari, u kom plodovi sazrevaju bez upotrebe hemijskih sredstava, jer se porednjih nalazi pčelinjak. Na ovaj način porodica Munić je spojila dve proizvodnje, te kupcima ponudili interesantne i pre svega kvalitetne proizvode.

Munića zimnica – od bašte do tegle

Kako nam je domaćica objasnila, Poljoprivredno gazdinstvo i pčelinjak ,,Munić” iz Valjeva se već dugi niz godina bavi ovim poslom. Med je bio prvi proizvod koji su ponudili i kupcima, a Jasenka je ubrzo došla na ideju da im ponudi i zimnicu koju svakako sprema za svoje desetočlano domaćinstvo.

Svoje proizvode prodaje na pijaci, a kupcima je već poznata, pa nema nikakav problem sa plasmanom. Kako Jasenka kaže, paradajz kojim su ljudi oduševljeni je ubedljivi favorit. Osim paradajza, tu su i paprike punjene renom i belim lukom, turšije, šarene salate, karfiol, lovačke salate, ali i ajvar od pečene paprike koji je čak i nagrađen.

Ono što je posebno važno istaći za ove proizvode je to da svaki plod koji ova porodica prerađuje je rezultat njihovog rada. Jasenka tvrdi da svoju zemlju nemaju, ali su iznajmili plac od oko 30 ari na kome gaje svo voće i povrće koje završe u njihovoj zimnici.

Tu su šljive, kajsije, breskve, jabuke, krušku, aroniju, maline, grožđe, u količini koja je Jasenki dovoljna za sopstveno domaćinstvo i za prodaju. Od povrća je tu paprika, paradajz, krastavac,

Pored voćnjaka i povrtnjaka se nalazi 150 košnica pčela, pa je to još jedan razlog više da se voće i povrće ničim ne tretira. Što istruli baci se, što ostane zdravo završi u Jasenkinim teglama. Osim toga, u Jasenkinim proizvodina nema ni konzervanasa, pa kupci mogu da budu sigurni u maksimalni kvalitet.

Plodovi voća završavaju u preukusnim džemovima, a Jasenka ne propušta priliku da od njih napravi slatko i razne sirupe. Osim zimnice, porodica Munić proizvodi veoma kvalitetnu rakiju – lozu, dunju, orahovaču, ali i šljivu koja je već nagrađivana.

Od svih sjajnih proizvoda, Jasenka izdvaja ,,Ljubavni napitak” kao svoj najdraži proizvod koji je sama kreirala. U ovaj zanimljivi napitak ide svo voće, med i rakija loza. Voće se ostavlja kako stiže, pa taj niz započinju jagoda i šumska jagoda, a završavaju trnjina i drenjina, a priprema napitka traje tokom cele godine.

Jasenka svoje proizvode voli da pokaže i na sajmovima i izložbama, pre svega u Krupnju, Osečini, Lazarevcu, ali i drugim mestima. Kako nam je objasnila, na tim događajima joj prija druženje sa ljudima, ali i pažnja i nagrade koje dobija.

Ova domaćica ima svoju tezgu na valjevskoj pijaci, a kako kaže, proizvode je lakše prodati nego napraviti. Jasenka ima svoje verne kupce za koje pored drugih stvari, proizvodi i do 300 flaša paradajza.

Rad i trud se isplate, međutim ne treba zaboraviti ni ulaganje. Kako nam je Jasenka objasnila, ambalaža je dosta skupa, ali ona rado u nju ulaže jer joj je i taj deo veoma važan. Kupci redovno zasjatu da se dive njenoj tezgi i da je slikaju.

Iako nema problem sa plasmanom svojih proizvoda, domaćica objašnjava da u Valjevu to ide malo teže nego što bi to bio slučaj sa Beogradom.

Za radove u pčelinjaku zaduženi su Jasenkin sin i suprug. Slatki polen koji pčele vredno sakupe tokom leta Munići ukomponuju sa suvim voćem ili nekim drugim dodacima, te uz čist med i saće osvajaju tržište.

Proizvodnja meda rezervisana za muškarce

Kako nam je Ranko Munić objasnio, pčelarsku proizvodnju je započeo on, ali danas je njegov sin ,,glavni pčelar”. Nakon što su izbegli iz Hrvatske i došli u Valjevski kraj, Munići su na poklon, to jest kao kompenzaciju za svoj rad, dobili dva roja pčela. Tako je počela priča o uspešnom pčelarstvu ove porodice.

Danas ova porodica ima od 150 do 170 košnica, a glavne vrste meda su bagrem, lipa i suncokret. I otac i sin vole ovaj posao, a u njega polako uvode i treću generaciju, pa je Rankov unuk zvanično najmlađi pčelar u Srbiji.

Ovaj posao nije bez rizika, a ni cena meda često ne ide u prilog pozitivnoj računici. Munići se trude da idu u korak sa aktuelnim merama zaštite, a cenu formiraju tako da ipak ne bude da rade ,,zabadava”.

Osim čistog meda, Munići imaju i dodatne proizvode: suvo voće u medu, polen, saće, propolis, matični mleč, ali i mnoge druge proizvode koji uključuju i med. Tu je i medovača koja je u Osečini dobila zlatni pehar.

Poslednjih par godina je bilo veoma teško za pčelarstvo, ali ni tržište nije ništa bolje. Pčelara je mnogo, na tržištu je i mnogo meda ,,sumnjivog porekla i sastava”, pa se Munići oslanjaju na svoje stare kupce i na preporuku, čekajući priliku da plasiraju veće količine meda.