Od 1. januara 2019. godine počeo je da važi Zakon o dobrobiti životinja, kojim se zabranjuje držanje, reprodukcija, uvoz, izvoz i lišavanje života životinje isključivo radi proizvodnje krzna i kože.
Zakon o dobrobiti životinja, sa odredbom o zabrani držanja životinja isključivo radi proizvodnje krzna i kože, usvojen je još 2009. godine. Međutim, za primenu ove odredbe dat je prelazni period od 10 godina adaptacije i usklađivanja, kako ova zabrana ne bi ekonomski ugrozila farme koje se bave uzgojem životinja zbog proizvodnje krzna i kože.
Možda vas zanima
Da li nam preti nestašica ajvara?
28/08/2020
Ovaj Zakon prvenstveno se odnosi na činčile, koje se na farmama u Srbiji gaje isključivo zbog krzna. Zabrana se, na primer, ne odnosi na farme zečeva, jer oni ne spadaju u krznašice.
Kako ističu iz Ministarstva poljoprivrede, a prenose Večernje novosti, Evropska unija je ostavila članicama mogućnost zabrane na nivou država, pa su neke od njih u potpunosti zabranile uzgoj životinja radi krzna, dok su neke pojedinačno zabranjivale uzgoje.
Zabrana ubijanja životinja radi krzna nakon 15 godina borbe
Za organizaciju ORCA, koja se bavi brigom o prirodi i dobrobiti životinja, zabrana ubijanja životinja zbog proizvodnje krzna jeste uspeh koji je usledio nakon 15 godina duge borbe i kampanje pod nazivom ˶Da ih ne okrznu!˝. Ova kampanja pokrenuta je 2003. godine, a intenzivno je vođena sve do 2009. kada je usvojen Zakon o dobrobiti životinja.
Razlozi za ukidanje uzgoja i ubijanja životinja isključivo radi proizvodnje krzna su mnogobrojni, ističu iz ORCA-e. Prvenstveno, to su razlozi ekološke i etičke prirode, jer je industrijsko gajenje krznašice nemoguće sprovesti na human način. Kako bi se napravio samo jedan kvadratni metar kvalitetne bunde, potrebno je da se ubije čak 100 činčila. Takođe, zbog malog broja farmi i rentabilnosti njihovog poslovanja, teško je govoriti o bilo kakvim ekonomskim koristima za državu.
˶Naša zemlja treba da bude zemlja čiste ekološke poljoprivredne proizvodnje, zemlja koja afirmiše ekološki i etički prihvatiljive delatnosti, nasuprot krznarskoj industriji˝, izjavio je Elvir Burazerović, direktor ORCA, povodom primene ovog zakona.
Gajenje životinja isključivo radi proizvodnje krzna zabranjeno je u Velikoj Britaniji, Sloveniji, Austriji, Makedoniji, Hrvatskoj, Luksemburgu i Češkoj. Ovim državama ukoro će se pridružiti i Belgija, Holandija, Norveška, ali i susedna Bosna i Hercegovina. Zanimljivo je i to što će se na primer u Nemačkoj već 2022. godine krznarska industrija verovatno u potpunosti ugasiti, jer neće biti profitabilna.
Od 1. januara 2019. godine, sve farme koje se bave uzgojem životinja isključivo radi proizvodnje krzna i kože postale su ilegalne, a propisane kazne za nepoštovanje ove zabrane iznose od sto hiljada do milion dinara.
Komentari