Poljoprivredni proizvođači ne samo da imaju pravo na delimičan povraćaj PDV-a, već to mogu uraditi direktno kroz naplatu svojih proizvoda i usluga kupcima. Ni kupci ne treba da brinu jer zakon predviđa da se i njima nadoknađuje to što poljoprivredne proizvode plaćaju više, ali samo uz dokaze.

Možda vas zanima

Smotra srpskog agrara umesto na Sajmištu seli se u virtuelno okruženje

Vesti

28/08/2020

Da li nam preti nestašica ajvara?

Vesti

28/08/2020

Zadruga „Lipovac“ obrađuje 50ha pod višnjom – Značajna pomoć stigla iz kabineta za regionalni razvoj

Vesti

25/08/2020

Odredbom Zakona o porezu na dodatu vrednost propisano je da od 1. januara 2014. godine fizička lica koja su vlasnici, zakupci i drugi korisnici poljoprivrednog i šumskog zemljišta i fizička lica koja su kao nosioci, odnosno članovi poljoprivrednog gazdinstva upisana u Registru poljoprivrednih gazdinstava, a koji izvrše promet poljoprivrednih i šumskih proizvoda, odnosno poljoprivrednih usluga obveznicima PDV, imaju pravo na nadoknadu po osnovu poreza na dodatu vrednost.

Šta raditi sa zelenim paradajzom koji vam je ostao u bašti

Dokazom da je fizičko lice poljoprivrednik smatra se svaki dokument kojim se dokazuje da je to lice vlasnik ili zakupac poljoprivrednog ili šumskog zemljišta ili da poljoprivredno ili šumsko zemljište koristi po nekom drugom osnovu (npr. izvod iz katastra nepokretnosti, ugovor o zakupu, ugovor o korišćenju), odnosno izvod iz Registra o upisu poljoprivrednog gazdinstva i aktivnom statusu poljoprivrednog gazdinstva koji izdaje Uprava za trezor.

Koje su prepreke mladih poljoprivrednika za dobijanje kredita?

Poljoprivrednici koji nisu obveznici PDV, a kupuju sve inpute (seme, đubrivo, gorivo, stočnu hranu…) u kojima je i porez na dodatu vrednost, prodajom svojih proizvoda (voće, živa stoka, mleko), obveznicima PDV, imaju bar delimičan povraćaj poreza (8%), tako što je propisano da onaj ko vrši nabavku a obveznik je PDV, plaća poljoprivrednom proizvođaču na iznos nabavke PDV nadoknadu po umanjenoj stopi od 8%.

Kako to u praksi funkcioniše?

Na primer, ako je jedinična cena poljoprivrednog proizvoda 100,00 dinara, kada se on otkupljuje od poljoprivrednika mora se otkupiti po ceni od 108,00 din i to se mora prikazati u priznanici koju potpisuju Kupac i Poljoprivrednik (osnovica + iznos PDV po stopi 8% = ukupna vrednost). Ovih 8 % je stimulacija koju država daje poljoprivredniku, a u propisima se naziva PDV nadoknada poljoprivredniku.

Kupac koji je isplatio poljoprivredniku PDV nadoknadu od 8%, može da koristi taj PDV kao prethodni PDV, tako što će za isti iznos manje platiti svoje obaveze državi po osnovu PDV, ali samo ako su ispunjena tri uslova:

1. Ako postoji priznanica i ako je iznos PDV upisan u priznanicu

2. Ako je isti iznos PDV uplaćen i ako o tome postoji dokaz

3. Ako je isti iznos PDV uplaćen na namenski tekući račun poljoprivrednika

Kako registrovati gazdinstvo za seoski turizam?

Ako se PDV nadoknada isplati u gotovom novcu, a ne na tekući račun ili račun poljoprivrednika, tako obračunata i isplaćena naknada ne smatra se PDV nadoknadom i PDV obveznik nema pravo da tu naknadu odbije kao prethodni porez, a dužan je da na tu isplatu obračunava i plati porez na dohodak građana po stopi od 20% na osnovicu umanjenu za normirane troškove od 20%.

Poljoprivrednim proizvodima na koje se obračunava PDV nadoknada smatraju se oni proizvodi koji se neposredno dobijaju od gajenja useva i zasada (npr. žitarice i voće), povrtarstva (povrće), hortikulture (cveće, ukrasno bilje) i uzgoja životinja (živa stoka), kao i proizvodi koji se neposredno dobijaju od uzgojene životinje (sirovo mleko, sirova vuna, sirovo krzno, perje, paperje, sirova koža, jaja, med, pčelinji vosak i dr.), zatim i gajene pečurke, sporedni proizvodi dobijeni gajenjem i uzgojem na poljoprivrednom zemljištu (trava, slama, šaš, stajsko đubrivo, papci, kopita, rogovi i dr.) kao i voćne i lozne sadnice.

Da li koristite kominu na najbolji način?

Poljoprivrednim uslugama na koje se obračunava PDV nadoknada smatraju se uzgoj i razmnožavanje životinja i uslužne delatnosti u gajenju useva i zasada.

Autor: Živko Stefanović, dipl.ing za agroekonomiju

Izvor: PSSS