Svako ko je ikad zario ruke u zemlju sa idejom da posadi biljku zna koliki je značaj ima plodno zemljište. Zemljište je rastresiti i tanki sloj koji je nastao raspadanjem stena od kojih se sastoji Zemljina kora i taloženjem mineralnih i organskih materija na površini. Pod uticajem raznolikog sastava stena, a zatim klime i vode, na teritoriji Srbije izdvojili su se različiti tipovi zemljišta.

Za razliku od živih organizama, izraz „vrsta“ se ne koristi u karakterizaciji zemljišta. Zemljišta se klasifikuju u šest nivoa, od najvišeg prema najnižem:

• red
• klasa
• TIP
• podtip
• varijetet
• forma.

Izraz koji je najčešće u upotrebi je centralna jedinica klasifikacije – TIP zemljišta. Postoje ukupno 43 tipa, većina ima domaći i međunarodni naziv, a neki samo jedan – međunarodni naziv odomaćen u našem jeziku i literaturi. Domaći naziv je uzet iz narodnog govora ili je preveden međunarodni termin.

Tipovi prirodnih zemljišta

Tipovi zemljišta su:

kamenjar (litosol), sirozem (regosol), koluvijalni nanos (koluvijum), eolski pesak (arenosol), černozem, smonica (vertisol), krečnjačko dolomitna crnica (kalkomelanosol), rendzina, humusno silikatno zemljište (ranker), gajnjača (eutrični kambisol);

kiselo smeđe zemljište (distrični kambisol), rudo zemljište na krečnjaku i dolomitu (kalkokambisol), crvenica (terra rossa), ilimerizovano – lesivirano (luvisol), podzol, smeđe podzolasto (brunipodzol), pseudoglej, aluvijalno zemljište (fluvisol), livadska crnica (humofluvisol);

ritska crnica (humoglej), močvarno glejno (euglej), niski treset (planohistosol), izdignuti treset (akrohistosol), prelazni treset, solončak, solonec, itd.

Naši narodni nazivi zemljišta su kamenjar, gajnjača, ritska crnica, itd. Pored ovih, koji su ušli u pedološku literaturu, postoje i druga imena koja narod i danas koristi: crnuša, beluša, itd.

Poznajući njegove karakteristike, iskusni poljoprivrednici znaju i kako obrađivati različite tipove zemljišta.

Tipovi antropogenih i tehnogenih zemljišta

Pored navedenih tipova prirodnih zemljišta, postoje još antropogena i tehnogena.

Antropogena su nastala izmenom prirodnih zemljišta poljoprivrednim aktivnostima čoveka:

rigolovano zemljište (rigosol) – dubokom obradom u voćnjacima i vinogradima;

baštensko zemljište (hortisol) – dodavanjem velikih količina organske materije pre svega;

hirdromeliorisana zemljišta – odvodnjavanjem i navodnjavanjem; itd.

Tehnogena su rezultat industrijskih aktivnosti i urbanizacije:

zemljište deponija (deposol), nanos otpadnim vodama (flotisol), itd.

Izvor: POLJOPRIVREDNE MOZGALICE 1000 ZAŠTO, 1001 ZATO, Univerzitet u Beogradu – Poljoprivredni fakultet