Srbija ima preko milion i po hektara zemljišta poput ilovača, koja su teškog mehaničkog sastava i podložna su pojavi zabarivanja odnosno plužnog đona. Takođe, ovoj pojavi dodatno doprinosi i teška mehanizacija koja često usled stalnog gaženja sabija zemljišne čestice i strukturne agregate. Kako se plužni đon često javlja u opštini Mladenovac, pitali smo stručnjaka za ratarstvo Poljoprivredno stručne službe ovog grada Miloša Nikoletića, kako ovaj problem rešiti?
Možda vas zanima
„Može se slobodno reći da je pojava plužnog đona na poljoprivrednim površinama u vezi sa radom poljoprivredne mehanizacije. Mladenovačke oranice su pogođene pojavom plužnog đona. Vrlo često se uočavaju pri oranju, posle malo obilnijih kiša, znaci prisustva plužnog đona. On je problem svuda gde se radi sa poljoprivrednom mehanizacijom. Čak i na poljoprivrednim površinama gde je prisustvo berača brojno, na njihovim stazama imamo pojavu plužnog đona, odnosno veće zbijenosti zemljišta i usled toga nepravilan razvoj korenovog sistema gajene biljke“, kaže Nikoletić.
Kada se stvori nepropusni sloj zemljišta, otežava oceđivanje vode u dublje slojeve tokom vlažnog perioda, koja bi bila rezervoar tokom sušnih meseci. Zbog toga, rešenje za plužni đon jeste razbijanje vodonepropusnog sloja razrivanjem.
„Glavna mera borbe protiv već obrazovanog plužnog đona koji je najčešći oblik na našim parcelama je njegovo razbijanje i to se najbolje izvodi poljoprivrednim mašinama i podrivačima koji su tome namenjeni ili prilagođeni“.
Pošto zemljišta sklona pojavi plužnog đona imaju kratak rok za obradu, treba prepoznati pravi momenat za ovu agrotehničku meru.
„Zato treba pratiti stanje zbijenosti zemljišta. Prošlo je vreme odokativnog određivanja pojave plužnog đona. Postoje uređaji koji nam to omogućavaju – penetrometri i moja je preporuka da se sa njima utvrdi pojava povećane zbijenosti zemljišta, a onda primeniti podrivače uz savet stručnog lica.“
Upravo upotrebom podrivača stvaraju se šupljine u zemljištu koje akumuliraju vodu iz padavina. Razrivačkim oruđem poboljšava se vodna i vazdušna propustljivost zemljišta.
„Ako nam je to skupo, preporuka je da se svake 4 godine, bar 20 odsto jačim traktorom uradi osnovna obrada na veću dubinu nego uobičajno. Sve mehaničke radnje u vezi razbijanja plužnog đona se izvode na 4-5 godine. To je za većinu parcela preporuka. Dublja osnovna obrada u odnosu na uobičajnu sa traktorom veće snage treba da nam omogući razbijanje plužnog đona“, navodi stručnjak za ratarstvo.
Duboka obrada obavlja se nakon skidanja useva, a već u sledećim kulturama može se primetiti povećanje prinosa, jer je lakše kretanje vode u svim pravcima u zemljištu, a vlaga se akumulira.
„Bolje je razvijanje korenovog sistema, bolja je mikrobiološka aktivnost i tako povećavamo mogućnost da nam prinos bude veći i stabilniji. Zato možemo zakjučiti da pojava plužnog đona izaziva stres kod gajene biljke“.
Međutim, kako bismo se uspešno bavili poljoprivrednom proizvodnjom, upotreba mehanizacija je od velikog značaja za uzgoj biljnih kultura. Stručnjaka za ratarstvo mladenovače službe, pitali smo, kako se može pronaći prava mera; koristiti tešku mehanizaciju, a ne ugroziti kvalitet zenmljišta?
„Bez te iste mehanizacije nema moderne i ekonomski isplative poljoprivrede. Mi gajimo poljoprivredne kulture koje zahtevaju u svojoj agrotehnici primenu te iste poljoprivredne mehanizacije. Takođe i plodored i pravilan izbor poljoprivrednih kultura koje omogućavaju da se zemljište odmori i nama produžava period u kome nisu neophodne skupe mere za rabijanje plužnog đona“, odgovara Nikoletić.
Komentari