Proizvodnja oblačinske višnje, koja na Topličkom okrugu zauzima čak 2.500 hektara površine, ove sezone neće biti ponos proizvođača. Zbog nezahvalnih i nadasve promenljivih vremenskih uslova, rod u ovoj godini je na pojedinim parcelama dobar, na drugim oskudan, a neki višnjari skoro da su ostali bez istog.
Možda vas zanima
Hladnjače diktiraju – proizvođači protestuju
Stvari postaju zategnute kada hladnjače kreću sa formiranjem cene, koja se u ovom period promenila nekoliko puta. Svoju konačnu odluku ponudili su nakon sastanka udruženja hladnjača, a ona glasi da je za prvu klasu otkupna cena biti 35 do 40 dinara, a za drugu klasu – 25 do 30 dinara.
Nakon što isplate berače, čija cena ne može biti manja od 12 do 13 dinara po kilogramu, proizvođači višnje ostaju svega 10 dinara u plusu.
U odnosu na prošlu godinu, kada je kilogram otkupne višnje bio 60 dinara, ovo je, kako tvrde proizvođači, sramno malo. Naime, nakon što isplate berače, čija cena ne može biti manja od 12 do 13 dinara po kilogramu, proizvođači višnje ostaju svega 10 dinara u plusu. To je taman toliko da se pokriju troškovi, trud i rad oko višnje tokom cele godine.
Nema prve klase!
Problem je zadobio drugi oblik kada su iz udruženja hladnjača izjavili da prve klase skoro pa neće biti. Kako stvari stoje, zbog obilnih padavina, čak i tretirana višnja je crvljiva, pa samim tim ne spada u prvu, već u drugu klasu, bez obzira na krupnoću i dobar izgled. Takođe, višnja u drugu klasu pada i zbog manjka suve materije, koje kako vlasnici otkupljivačkih stanica kažu, zbog velikih količina kiše, nema dovoljno.
Ovo je među proizvođačima proizvelo nezadovoljstvo, paniku i muku. Na području Opštine Žitorađa, u selima Jasenica i Badnjevac, nekoliko višnjara se udružilo pokušavajući da protestuju tako što višnju uopšte neće ni brati.
Pored niske otkupne cene hladnjača, proizvođači višnje, koju na ovom području gaji preko 50% stanovništva, razočarani su i nezadovoljni nereagovanjem države i državnih poljoprivrednih organa.
Ipak, vlasnici hladnjača se brane i ograđuju time da su oni samo karika u nizu proizvodno-prerađivačkog lanca, gde cenu diktiraju jače kompanije i uopšte, samo tržište u svetu. Tako se hladnjače na ovoj teritoriji samo usklađuju prema svetskom tržištu i pokušavaju da, kao i proizvođači, ostvare neku zaradu.
Pored svega ovoga, proizvođači višnje, koju na ovom području gaji preko 50% stanovništva, duboko su razočarani i nezadovoljni nereagovanjem države i državnih poljoprivrednih organa. Većini je ovo porodični posao, nekima i glavni i jedini izvor novca. Svakako, svima višnja predstavlja višemesečno ulaganje koje nije jeftino, a koje se ove sezone, po svemu sudeći, ne isplati.
Mišljenje jednog od proizvođača iz Prokuplja
Milan Veličković iz Prokuplja ima zasad višnje na skoro jednom hektaru, ukupno 334 stabla. Svake godine mu se, kako on tvrdi, ulaganje u višnju isplatilo, dok će ove godine imati toliko da pokrije troškove, ulaganja, radnike i možda neku minornu zaradu. Višnjare koje je brao za dva dana sada bere već četvrti, jer kako kaže ima malo radnika koji hoće da rade za 13 dinara po kilogramu, koliko on nudi. Većina ne želi da radi za cenu ispod 15 dinara po kilogramu.
Višnju je ipak prodao kao prvoklasnu, za 40 dinara, jer je dobro rodila, sočna je i slatka. Ima delova koje je uhvatio mraz, a i onih koje je pojeo crv, ali ta šteta nije velikih razmera. Po njegovim rečima, tek čeka da vidi da li će imati finansijsku štetu, kada isplati radnike, gorivo, hranu, ulaganja u same višnje.
Sudeći prema svemu, ono po čemu je ovaj kraj poznat, ove godine nije obelilo obraz Topličana. Da li zbog toga što je došlo vreme da hladnjače zarade, ili zbog nepovoljnih uslova, za višnju i višnjare ovo zaista nije bila uspešna godina.
A kakva je ovogodišnja cena maline saznajte OVDE.
Autor: Ana Blagojević
Komentari