Redovnim đubrenjem prirodnih livada i pašnjaka mineralnim đubrivima postiže se prinos sena od sedam tona po hektaru. Ukoliko se napravi prekid od godinu dana prinos je manji za četiri tone, dok bi izostanak primene mineralnih đubriva smanjio količinu sena na 1,83 tone po hektaru što je isto kao da prirodni travnjak nije đubren.
Ovo su rezultati višegodišnjih istraživanja u valjevskim i osečanskim selima, koji su sprovedeni u okviru projekta „Melioracija prirodnih livada i pašnjaka primenom agrotehničkih mera sa poboljšanjem osobina zemljišta u cilju proizvodnje kvalitetne kabaste stočne hrane i razvoja stočarstva u valjevskom kraju“ koji je realizvao Poljoprivredni fakultet u Beogradu na čelu sa profesorom dr Savom Vučkovićem u saradnji sa Poljoprivrednom stručnom i savetodavnom službom „Valjevo“.
Možda vas zanima
Nakon analiza došlo se do zaključka da nakon redovnog đubrenja u senu ima 67,5 procenata dobre trave, 12,7 posto dobre leptirnjače, 5,2 posto su dobre zeljaste biljke, dok je procenat loših i bezvrednih biljaka 14,6 posto. Sa druge strane ukoliko izostane primena mineralnih đubriva procenat bezvrednih biljaka u senu se povećava, a dobrih smanjuje.
„U ovim ogledima, koji su postavljani u protekle dve decenije u selima Donja Bukovica, Gola Glava, Brezovice, Babina Luka, Carina, Donje i Gornje Leskovice, Lelić i Taor, došlo se do fantastičnih rezultata pre svega u smislu popravljanja florističkog sastava biljaka koje rastu na prirodnim pašnjacima i livadama“, navodi dr Radosav Vujić, savetodavac za stočarstvo Poljoprivredne stručne i savetodavne službe „Valjevo“.
Prema njegovim rečima, kada su u pitanju prinosi zelene mase i sena pokazalo se da se oni kreću u rasponu od jedan prema šest pa čak i više kilograma u odnosu na kontrolne parcele koje nisu đubrene.
„Ovo je jedna jeftina mera pomoću koje može da se poveća prinos zelene mase, a takođe i prinos sena kako bi smo obezbedili što jeftiniju i kvalitetniju kabastu stočnu hranu za ishranu ovaca i goveda“, navodi Vujić.
Na osnovu dobijenih rezultata hemijskih analiza svih uzoraka zemljišta koji se nalaze pod livadama i pašnjacima, a koji su obuhvaćeni ovim istraživanjem, preporuka je da se za meliorativno đubrenje prirodnih travnjaka za brdsko i niže područje valjevskog kraja primeni 130 do 140 kilograma po hektaru azota, 70 do 80 kilograma fosfora i 50 do 60 kilograma kalijuma. Vreme primene đubriva zavisi od florističkog sastava travnjaka, ekoloških uslova, načina iskorišćavanja i samih osobina đubriva, navodi se u rezultatima projekta.
Kako se dodaje svaki prekid đubrenja travnjaka prouzrokuje njihovo slabljenje, proređivanje, degradaciju biljnog pokrivača i dovodi do opadanja njegove proizvodne vrednosti, pa čak ispod nivoa trajnije neđubrenih površina.
Inače, podaci pokazuju da u Srbiji livade i pašnjaci čine oko 20 posto korišćenog poljoprivrednog zemljišta, dok gledano pojedinačno livade su sa 11,1 odsto zastupljenije od pašnjaka kojih ima 9,7 procenata. Prosečna površina livada i pašnjaka po jednom poljopivrednom gazdinstvu je 1,21 hektar.
Komentari