Šta određuje kvalitet travnjaka jeste pitanje koje je značajno i za ekosisteme i za kvalitet stočne hrane. Travnjaci su kvalitetni ukoliko se radi o sejanim i gde je smeša crvene deteline i italijanskog ljulja, na onima gde je zastupljena lucerka dobijamo kvalitetnu kabastu stočnu hranu, a gde se javljaju poluprirodni travnjaci, bilo da su oni u takvom stanju decenijama ili su to neke površine koje ulaze u fazu gde se naseljava spontana vegetacija, oni nisu dobrog sastava a samim tim ni kvalitet hrane nije dobar.
Šta su zaključci projekta koji ispituje kvalitet travnjaka?
Ovo je jedan od zaključaka projekta “Ispitivanje kvaliteta travnjaka”, koji je na području Osečine i lozničkih sela, u saradnji sa Poljoprivrednim savetodavnim i stručnim službama iz Valjeva i Loznice realizovao Institut za krmno bilje u Kruševcu, uz finansijsku podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Od 49 gazdinstava, koliko ih je obuhvaćeno projektom, na teritoriji osečanske opštine kvalitet travnjaka je analiziran u devet gazdinstava, u selima Lopatanj, Belotić, Komirić, Gunjaci, Bastav, Dragodol i Ostružanj.
Pročitajte još
Mirjana Petrović, naučni saradnik Instituta za krmno bilje u Kruševcu, kaže da je cilj projekta bio da ispitaju u kakvom se stanju nalaze travnjaci i na osnovu rezultat analiza uzoraka zemljišta i biomase napravi program koji će na poljoprivrednim gazdinstvima omogućiti proizvodnju kvalitetne kabaste stočne hrane na ovim prostorima.
Šta pokazuje istraživanje biomase za kvalitet travnjaka?
Biomasa, čiji je pokazatelj hemijskog kvaliteta udeo proteina u suvoj materiji, analizirana je na taj način što su ispraćene najznačajnije grupe biljaka i sa poljoprivrednog stanovišta to su familije trava, leguminoza, kao i sve ostale vrste koje su zastupljene na travnjacima.
“U analiziranim uzorcima preovladavaju jako kisela zemljišta. Što se tiče azota i kalijuma zemljišta su dosta dobro obezbeđena, ali kada je u pitanju fosfor obezbeđenost je srednja ili nedovoljna. Od devet uzoraka samo jedan je imao 13 procenata proteina, dok najveći broj ima između pet i sedam procenata proteina. Ako taj udeo proteina povežemo sa udelom leguminoza, koje se javljaju na ovim travnjacima, vidi se da je to jako malo pa imamo travnjake sa pet, četiri i po, sedam, devet posto leguminoza, a čak i travnjake koji u svom sastavu nemaju leguminoza, što je poražavajuće”, kaže Petrovićeva, iznoseći rezultate projekta.
Poluprirodni travnjaci-loše stanje i nekontrolisan botanički sastav
Po njenim rečima, poluprirodni travnjaci nisu u tako dobrom stanju, zbog toga što agrotehnika, koja se na njima primenjuje, nije odgovarajuća. Često se radi o kasnoj kosidbi, kojom se, kako naglašava, dobija ne samo hrana lošeg kvaliteta za životinje već se utiče i na botanički sastav, gde tokom godina sve više preovladavaju neke vrste koje možemo da nazovemo nepoželjne.
“Njih životinje nerado jedu, zatim dolazi do zakorovljavanja i vraćanja travnjaka nekoj svojoj početnoj zajednici, što znači da postepeno prelazi u žbunastu vegetaciju, a nakon toga jednog dana uz neadekvatno održavanje može da se vrati šumskoj vegetaciji”, ističe naša sagovornica.
Košenje je najjednostavnija mera koja bi mogla da se primeni u popravci travnjaka, ali u odgovarajućoj fazi. Preporuka struke je da to bude u trenutku kada trave krenu da formiraju svoju metlicu.
“Na prostorima gde je zemljište kiselo potrebno je dodati kreč u prahu i fosfor. Fosfor nedostaje zemljištu i dodavanjem on može donekle zajednicu da vrati u stanje adekvatno za iskorišćavanje, ali ukoliko je ona jako degradirana onda se preporučuje zasnivanje sejanih travnjaka”, navodi Mirjana Petrović, naučni saradnik Instituta za krmno bilje.
Travnjaci – ekosistem za sebe
Osim što su značajan izvor kvalitetne i zdrave kabaste stočne hrane, travnjaci su i nešto mnogo više – posmatramo ih kao jedan značajan prirodni ekosistem, i to najzastupljeniji kopneni ekosistem na svetu.
U Republičkoj strategiji poljoprivrede se navodi da travnjaci u Srbiji zauzimaju 29 posto poljoprivrednog zemljišta, međutim, “daleko manji procenat se trenutno aktivno koristi, zbog toga što je deo travnjaka nepristupačan, deo počinje da se zakorovljava a jedan usled ekonomske neisplativosti se takođe ne koristi”.
Komentari