Agroekonomisti i drugi koji prate kako se kreću cene zemljišta na nivou naše zemlje i šire, tvrde da u poslednje vreme dolazi do značajnog rasta cena zemljišta, i to širom Evrope. Za određivanje cene zemljišta ključni kriterijumi su lokacija i kvalitet zemljišta, a još neki od faktora koji utiču na formiranje cene su pristup određenoj lokaciji, odnosno okolna infrastruktura, kao i nagib terena.

Budući da je kvalitetnog, obradivog zemljišta i pogodnog za poljoprivrednu proizvodnju sve manje na globalnom nivou, zbog čega će biti sve traženije, te se smatra da će se, shodno tome, i trend rasta cena nastaviti.

Kako se kreću cene zakupa zemljišta?

Cena zemljišta, a samim tim i njegovog zakupa, u Republici Srbiji poslednjih godina beleži rast. Najviše cene zakupa poljoprivrednog zemljišta beleže se u AP Vojvodini, gde se cene kreću u intervalu od 320 EUR/ha u Banatu, pa sve do 600 EUR/ha za najplodnije zemljište Bačke. Najjeftinije zemljište se može naći na jugu Srbije.

Među poljoprivrednim proizvođačima postoji dilema, zakupiti, ili kupiti poljoprivredno zemljište. Poljoprivredna gazdinstva suočena su sa nedostatkom sopstvenih novčanih sredstava, te da bi kupovala zemljište, neophodno je da koriste pozajmljene izvore finansiranja.

Šta se više isplati – zakupiti ili kupiti?

Posmatrajući desetogodišnji period, uz povoljne kamatne stope dolazi se do zaključka da je ekonomski isplativije zadužiti se i kupiti zemljište. Međutim, neophodno je u obzir uzeti i sledeće činjenice: mora se posedovati izvezna količina novca za plaćanje učešća, kupljeno zemljište neće biti dovoljno da pokrije troškove anuiteta i banke kao zalogu zahtevaju posedovanje 1,5 ha zemljišta na svaki hektar kupljenog.

Dolazi se do zaključka da je kupovina zemljišta dostupna samo ekonomski jačim gazdinstvima, koja već poseduju izvesne količine novčanog i zemljišnog kapitala.