Povrtarstvo je veoma važna grana, ali je proizvođačima neophodna dodatna stimulacija i dodatna ulaganja u ovu oblast. Razgovarali smo sa Dr Žarkom Ilinom sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu o trenutnom stanju u srpskom povrtarstvu i o podacima koje pruža zvanična statistika.
Povrtarstvo – koliko gajimo, a šta nam nedostaje?
Povrtarska proizvodnja se u Srbiji odvija na 70.000 hektara, a reč je o 10 povrtarskih vrsta koje navodi zvanična statistika. Kako objašnjava dr Ilin, na ovaj broj treba dodati još 25.500 hektara pod krompirom. Sa ovih površina godišnje na tržište izađe oko milion tona povrća.
možda vas zanima
Međutim, zvanična statistika ne beleži proizvodnju većine povrtarskih vrsta koje su namenjene industrijskoj preradi.
Proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru se odvija na oko 5.500 hektara. Kako dr Ilin ističe, nedostaje nam više proizvodnje u zaštićenim prostorima sa dodatnim zagrevanjem, pa smo često prinuđeni da uvozimo iz Albanije, Makedonije, Turske i drugih zemalja. Zato je veoma važno da dodatno uložimo u ovaj vid proizvodnje.
Sa druge strane, dobro je razvijena proizvodnja u zaštićenim prostorima bez dodatnog zagrevanja, gde se uglavnom gaje kulture koje su manje zahtevne, kao što su spanać, zelena salata, rukola, rani kupus, praziluk i druge kulture, pa smo po tom pitanju samodovoljni.
Začinska paprika – ponos domaćeg povrtarstva
Glavni smo izvoznik dehidriranog povrća, a to se pre svega odnosi na sušenu, začinsku papriku, koje je na našem podneblju izvrsnog kvaliteta. Paprika se pre svega uzgaja u Vojvodini, a zatim i u leskovačkom kraju. Kako objašnjava dr Ilin, kvalitet naše paprike je na samom vrhu, uz papriku koja se gaji u okolini Segedina, pa naša i mađarska paprika služe za ,,popravku” drugih začinskih paprika.
Kako objašnjava naš sagovornik, svakako bi trebalo više uložiti u povrtarsku proizvodnju, kako za svežu proizvodnju, tako i za potrebe prerađivačke industrije, ali treba raditi i na širenju kapaciteta za kvalitetno čuvanje povrća.
Komentari