Od oko 11.500 hektara poljoprivrednog zemljišta, koliko se nalazi u slivu oko jezera i hidroakumulacije Stubo–Rovni, blizu 400 hektara može biti iskorišćeno za proizvodnju organske hrane.
S obzirom na to da je ovaj deo valjevskog kraja još pre nekoliko godina planiran kao centar organske proizvodnje u ovom delu Srbije, meštani ovdašnjih sela rešili su da iskoriste svoju šansu i da tržištu ponude hranu proizvedenu po organskim principima.
Možda vas zanima
Za bavljenje organskom poljoprivredom potrebna su nova znanja.
Uvidevši da samostalno teško mogu nastupiti na tržištu, po uzoru na druge proizvođače formirali su Zemljoradničku zadrugu Brezovice – organsko. Zadruga trenutno ima 27 članova iz Brezovica, Vujinovače, Rebelja, Mijača, Tubravića, uz još 157 kooperanata od kojih su otkupljivali malinu i kupinu.
Ima uslova za organsku proizvodnju.
„U proteklih nekoliko godina ovde se sve manje koriste hemijska sredstva, a dobar deo proizvođača prešao je na proizvodnju poluorganske maline i kupine. Sada bi u potpunosti prešli na organsku proizvodnju jer uslova za to ima. Organski proizvodi su i dvostruko skuplji, a sa ovom proizvodnjom možemo da budemo konkurentni na tržištu“, kaže Sreten Milutinović, predsednik skupštine Zemljoradničke zadruge Brezovice – organsko. On navodi i da u selima Sušica, Stubo, Rovni, Sitarice, Kunice, Mijači, Sovač, Rebelj, Vujinovača, Brezovice ima oko 1.500 krava i 3.500 ovaca.
7 osnovnih pravila za podizanje organske bašte.
Ideja je da objekat u kome se nekada nalazio pogon bivše fabrike kože „Milan Kitanović“, koji je u centru Poćute, bude adaptiran i da u njemu otvorena mini mlekara za proizvodnju organskog sira i kajmaka, koji će biti plasirani na ovdašnje tržište.
„Plan je da konkurišemo kod Ministarstva poljoprivrede za nabavku opreme za preradu 5.000 litara mleka, ali bi u startu to bila količina od 1.500 do 2.000 litara dnevno. Zamisao je da radimo kao mlekare iz Bajine Bašte koje litar mleka sa planinskih pašnjaka plaćaju 50 dinara. Na našem području mlekare daju 30 dinara za litar, a mi smatramo da ćemo prodajom proizvoda biti u mogućnosti da proizvođačima za litar mleka ponudimo minimum 50 dinara“, navodi Milutinović.
Podršku su dobili od Grada Valjeva i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Nakon nedavnih razgovora sa gradskim rukovodstvom, ministrom poljoprivrede Branislavom Nedimovićem, a prošle sedmice i sa mr Branislavom Raketićem, rukovodiocem grupe za kvalitet, deklarisanje i označavanje hrane Sektora za poljoprivrednu politiku Ministarstva. Tom prilikom je rekao da je Ministarstvo spremno da podrži napore Grada i meštana Poćute u realizaciji njihove ideje.
Ministarstvo će podržati ovaj projekat i određenim sredstvima pomoći Zemljoradničkoj zadruzi koja će biti nosilac stočarske i voćarske proizvodnje u tom kraju.
Nikola Radojičić, pomoćnik gradonačelnika Valjeva kaže da planski akti grada predviđaju da se na ovom području jedino može proizvoditi organska hrana na površini od blizu 400 hektara.
„Na sastancima gradskog rukovodstva, meštana i predstavnika Ministarstva poljoprivrede razgovaralo se o mogućnostima ove proizvodnje. Projekti za adaptaciju objekta nekadašnje kožare već postoje, kao i projekti za nabavku opreme. Ministarstvo će podržati ovaj projekat i određenim sredstvima pomoći Zemljoradničkoj zadruzi koja će biti nosilac stočarske i voćarske proizvodnje u tom kraju. Postojeća zgrada koja treba da bude adaptirana trenutno je u vlasništvu Republike i grad Valjevo će podneti zahtev Direkciji za imovinu kako bi objekat prešao u vlasništvo grada a zatim ustupljena tamošnjoj zadruzi. Za adaptaciju zgrade i nabavku opreme za mini mlekaru neophodno je oko 100.000 evra. Uz to razgovaralo se i o voćarskoj proizvodnji s obzirom na to da se na području ovih sela nalaze značajne površine pod malinom i kupinom“, kaže pomoćnik gradonačelnika.
Kako od gaveza napraviti đubrivo i organski insekticid.
Prema njegovim rečima, kao pomoć Zadruzi, grad je planirao i određena sredstva u okviru podsticaja za poljoprivredu, a u saradnji sa Ministarstvom pokrenuće i proces dobijanja sertifikata za organsku proizvodnju.
„Pored toga, biće urađena i studija koja treba da pokaže kakve su mogućnosti bavljenja organskom proizvodnjom na ovom području i upotrebe hemijskih sredstava. Želja nam je da se pomogne poljoprivrednim proizvođačima tog kraja da mogu da se na jedan ozbiljan način bave organskom proizvodnjom i plasiraju svoje proizvode“, istakao je Nikola Radojičić.
Inače, još 2010. godine u Srbiji su formirana četiri centra za proizvodnju organske hrane – u Selenči, Svilajncu, Leskovcu i Valjevu. Valjevo je tada predstavljeno kao centar za voćarstvo.
Autor: Dejan Davidović
Komentari