Organska proizvodnja je u našoj zemlji zastupljena još od početka devedesetih godina prošlog veka. Prema zvaničnim podacima, broj proizvođača i površina pod organskom proizvodnjom je u konstantnom porastu. No i pored toga, još uvek je prisutna doza nepoverenja u ovaj način proizvodnje.
Prenosimo vam istraživanje stavova potrošača prema organskim proizvodima, gde je kao najznačajniji motiv za kupovinu istaknuta briga o zdravlju. O motivima za kupovinu razgovarali smo i sa proizvođačem organske hrane, Dragicom Ostojić iz Barajeva.
Možda vas zanima
Briga o zdravlju je glavni motiv kupovine
Istraživanje stavova potrošača prema organskim proizvodima sprovedeno je u Kraljevu, na uzorku od 42 ispitanika (V. Zarić, J. Mijajlović 2014). Kao najčešći razlog kupovine organskih proizvoda, polovina učesnika u ispitivanju je odabrala brigu o zdravlju. Drugi razlog zbog kojeg se ispitanici opredeljuju za kupovinu organskih proizvoda je što smatraju da su organski proizvodi boljeg kvaliteta, dok je na trećem mestu očuvanje životne sredine.
Grafikon: Razlozi zbog kojih se kupci opredeljuju za kupovinu organskih proizvoda
Mlade porodice su najčešći kupci
O tome ko su kupci njenih proizvoda Dragica kaže: „Kupci naših proizvoda su najvećim delom mlade i zdrave porodice koje vode kvalitetan život. Naše proizvode kupuju zbog zdavlja svoje dece. Ima naravno i kupaca u poznijim godinama, koji su narušenog zdravlja. A ima i onih koji kupuju za svoje unuke.“
S druge strane, kao jedan od motiva da se bavi organskom proizvodnjom, naša sagovornica ističe da ima visoku svest o značaju ove proizvodnje. Posebno je izdvojila želju da se njena deca zdravo hrane.
Kupci naših proizvoda su najvećim delom mlade i zdrave porodice koje vode kvalitetan život.
Organska proizvodnja iz ugla proizvođača
Kada sagledavamo organsku proizvodnju iz ugla proizvođača, nameće se pitanje da li je na organskoj farmi laške organizovati specijalizovanu ili „svaštarsku“ proizvodnju? Svoje mišljenje dao je proizvođač koji proizvodi samo jedan usev i proizvođač širokog asortimana poljoprivrednih proizvoda.
Proizvođač leblebije
Nemanja Mirilov iz Bačkog Gradišta proizvodi leblebiju po organskim principima. Ovom vrstom proizvodnje je počeo da se bavi prošle godine i za sada je veoma zadovoljan. Smatra da proizvodnja samo jedne ratarske kulture na organski način ima svoje prednosti, ali i nedostatke.
„Leblebiju gajim na oko 5 jutara zemlje, što ima svoje dobre i loše strane. Leblebiju prerađujem u brašno i pakujem, imam direktan kontakt sa potrošačima, što i jeste moj cilj. Želim da imam zaokružen ceo proces na gazdinstvu. Dobro je što proučavam i pratim samo jednu kulturu, dok s druge strane ima dosta nedostataka. Kada gajite jednu kulturu, nema drugih biljaka da je brane i štite. Zbog toga oko njive sejem koprivu i beli luk“, kaže Nemanja.
Lakše je kada imate jedan proizvod, usmereni ste na proizvodnju jedne kulture. Radna snaga je veliki problem, skupa je i nema je dovoljno. Ali, zbog prodaje je ipak bolje imati širok asortiman proizvoda.
On smatra da je možda lakše proizvođačima koji po organskim principima proizvode više useva. Smatra da su naročito uspešni oni koji se bave povrtarskom proizvodnjom.
„Svaštarska“ proizvodnja
O tome da li organsku proizvodnju treba organizovati kao specijalizovanu ili proizvoditi više proizvoda, razgovarali smo sa Batom Veskovićem čija se proizvodnja odvija u Suvoboru. On na svom gazdinstvu proizvodi između 15 i 18 kultura, među kojima su maline, aronija, šljive, krompir, kukuruz osmak. U okviru svog gazdinstva on ima i manju preradu voća u matične sokove.
Vesković smatra da je lakše proizvoditi jednu kulturu: „Lakše je kada imate jedan proizvod, usmereni ste na proizvodnju jedne kulture. Radna snaga je veliki problem, skupa je i nema je dovoljno. Imam dosta proizvoda, planiram da smanjim.“
Međutim, on ističe da je zbog prodaje bolje imati širok asortiman proizvoda. S obzirom na to da je organska proizvodnja još uvek nedovoljno razvijena u našoj zemlji, kupci očekuju da od jednog proizvođača kupe više različitih proizvoda.
Izvor: http://www.agroekonomika.rs/images/arhiva/Agroekonomika_63-64.pdf
Sagovornici: Dragica Ostojić, Nemanja Mirilov i Bata Vesković, poljoprivredni proizvođači
Komentari